Skip to main content

IMPAKTU JOGU ONLINE

Jogu online mak forma ida hosi jogu ne'ebé hala'o liu hosi internete, ne'ebé permite jogador sira atu aposta iha tipu jogu oioin, hanesan jogu kazinu, desportu, ka loteria. Enkuantu oferese divertimentu no oportunidadi atu manán osan, jogu online iha impaktu negativu signifikativu ba ema ida-idak no sosiedade.No iha konkluzaun ami sita mós parte pozitivu balun hosi jogu refere.

I. Impaktu negativu sira hosi jogu online

1. Adisaun no Problema Saúde Mentál

Jogu online bele hamosu dependénsia grave, ne'ebé bele hamosu problema saúde mentál hanesan depresaun, ansiedade, no estres.

2. Lakon Finanseiru

Jogu online dala barak hamosu lakon finanseiru ne'ebé signifikativu, nebé bele hamosu problema ekonómiku, hanesan dívida, bankarota, familia rahun no lakon propriedade.

3. Estragu ba Relasaun Sosiál

Jogu online bele estraga relasaun sosiál hotu, tanba jogadór sira bele prefere jogu duké interasaun ho família no belun sira.

4. Asuntu Legál

Jogu online ilegál bele rezulta iha konsekuénsia legál hotu ne'ebé grave, inklui multa no prizaun.

5. Na'ok Dadus Pesoál

Fatin jogu online ne'ebé la seguru bele kompromete jogador sira nia dadus pesoál, hodi halo sira sai vulneravel ba fraude no na'ok identidade.

6. Aumentu Krime

Jogu online bele hamosu atividade kriminál, hanesan fraude, na'ok, ka envolve iha atividade kriminál sira seluk.

II. Esforsu Prevensaun

1. Edukasaun

Hasa'e konxiénsia kona-ba risku hotu hosi jogu online no hanorin jestaun finanseira ne'ebé di'ak.

2. Regulamentu

Implementa regra sira ne'ebé rigorozu no efetivu hodi tau matan ba indústria jogu online.

3. Apoiu

Fornese servisu apoiu ba indivídu sira ne'ebé afetadu hosi jogu online.

III. Konkluzaun: Mensajens Atu Imi Tetu

Inan-aman sira, tau matan ba imi nia oan sira nia atividade no hanorin sira valór pozitivu hotu. Joven sira, fó prioridade ba imi nia edukasaun no futuru. Keta husik jogu online estraga imi nia mehi sira. Buka pasatempu pozitivu no halimar ho ema di'ak sira.

Enkuantu importante atu hetan ekilíbriu iha atividade hotu-hotu, inklui jogu online, no atu fó prioridade ba edukasaun no interasaun sosiál pozitivu hotu, ema barak hetan jogu online hanesan pasatempu ida ne'ebé divertidu no envolve. Ida-ne'e bele mós ajuda dezenvolve abilidade seluk hanesan rezolve problema, serbisu iha ekipa, no hanoin estratéjiku.

Karik reprezentasaun vizuál ida bele destaka aspetu pozitivu balu hosi jogu online ne'ebé ekilibradu, ka ilustra importánsia hosi moris ida ne'ebé kompletu ho pasatempu oioin. Ikus, ita nia Governu deside taka tanba razaun oioin, tantu negativu tantu pozitivu. Maibé, wain-hira ita nia sosiedadi naton ona ho nível edukasaun ne'ebé adekuadu, ekonomia ne'ebé rajoável no lei ne'ebé forte hodi garantia povu nia direitu tomak, maka iha futuru jogu hanesan ne'e la'os buat "haram". Love Timor-Leste Terra Santa!

Comments

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador m...

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókra...

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT

Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika hotu hanesan iha buat sira né hotu. Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.             Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-l...