Skip to main content

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT



Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika
hotu hanesan iha buat sira né hotu.
Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.
            Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-lori influénsia nebe subversivu. Nia hanorin ema atu halo pergunta (ho dúvida) ba buat hotu, nia mos kolu-molik ukun-nain, governante sira nia ignoránsia. Nebe, nia sai nudar figura nebe kontroversial liu: Halo ema hadomi nia tebtebes no ódiu nia mos lahalimar. Iha festival ida iha Atenas, dramaturgu Aristófanes nebe perna soe-lia liu husi karikatura iha espetákulu-hatudu drama ida naran  Kalohan (423 AC). Ikus mai, ukun-nain kaer Sókrates ho du’un, akuzasaun lori tiha ona foin-sae sira ba dalan at no la fiar tan ona ba ema Atenas  sira nia maromak. Lori nia ba meza tribunal nian no hatun gastigu, ezekuta mate ba nia ho fo hemu venéno. Istori kona ba tribunal no nia mate nudar trájedia ida nebe insperativu liu iha istória pensamentu ema nian. Sókrates nudar figura nebe proeminente, naklosu liu iha filózofu sira seluk nia let tanba nia mak hahu husu (ho dúvida) konseitu fundamental hotu, nebe desde momentu nebá sai ona nudar karaktéristika filozofia nian. Dala barak nia dehan, nia la iha ensinamentu, ka hanorin, maibe nia iha deit pergunta, lia-husu sira. Maibe se ita haré didiak, maneira nia hato nia pergunta sira, klaru katak nia iha fiar lobuk balu nebe sempre sai baze ba pergunta hotu nebe nia hato.
            Nia fiar né, ida mak hanesan nia hateten, ba ema nebe tinu, guarda nia integridadi rasik nudar ema sei la iha tan susar nebe real, virtual no la lao kleur. Mundu né nakonu ho instabilidadi. Ema derepenti bele lakon nia rikusoin tomak, soe-sulan ba kadeia laran maski la iha sala, hetan asidente, ka tanba hetan moras. Maibe, buat sira né koinsidensia hotu deit iha transitoriedadi ema nia eziténsia nebe vislumbre deit no klaru katak sei akaba lalais iha né. Wainhira klamar ita husik la book nia, susar sei la iha signifikativa liu. Dezastre nebe lolos mak klamar nia dekadénsia. Tanba né ema nebe terus tanba injustisa tuir lolos nia la terus liu fali ema nebe halo (autor) injustisa né. Ba autor injustisa mak ita presiza tanis tan sira. Ideia ida né halo Sókrates sai heroi ba fiar-nain stoizismu sira, nebe tinan atus tuir mai foti nia sai sira nia santu protetor.
            Sókrates nia fiar fundamental seluk hanesan: la iha ema ida mos tanba nia ignoránsia bele dehan nia halo ka komete sala. Ho hanoin katak, se ita hatene lolos buat ida iha sala duni, tuir lolos sei la halo buat (sala) né. Kontráriu, se ita halo duni nia, ida né signifika seidauk hatene lolos katak buat né sala. Iha né implísitu katak virtude nudar forma koñesimentu ida. Los buat ida né duni mak dudu Sókrates atu la hatene kolen hodi hato pergunta oioin hanesan “ Justisa katak sa?” Nia fiar katak se ita hatene resposta ba pergunta né, ita sei hatudu duni ita nia hahalok nebe justu. Esforsu buka koñesimentu no alkansa virtude nudar buat ida deit no hanesan.



Comments

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador matenek nian (Lover of wisdom) . Ou iha fontes seluk, Pitágoras hatan: “Hau hanesan deit ema nebé hadomi maten

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókrates, ema konsidera nafatin Pláto nudar filózofu boot h