Anaximandro (610-547 a.K.) nudar Tales hosi Miletu nia estudante. Filózofu ne'e esforsu buka elementu funadamentál hosi buat hothotu, nebé hanaran ápeiron, katak buat nebé la iha rohan no la determinadu (indeterminado), nebé reprezenta massa nebé sei kous moris no universu.
Anaximandro hosi Miletu nudar filózofu boot ida mos hosi pre-Sókrates, Grésia Antigu nian.
Nudar estudante ida hosi "Aman Filozofia nian", Tales hosi Miletu, Anaximandro esforsu rezolve problema filozófiku nebé nia aman ne'e hanorin.
Ho nuné, nia dezenvolve estudu barak konaba natureza, filozofia, polítika, matemátika, astronomia no jeografia.
Nia Biografia
Nia moris iha sidadi Miletu (agora Túrkia) iha tinan 610 a. K., Anaximandro dezenvolve nia estudu sira iha Eskola Miletu (ka Eskola Jónika), nebé harí hosi nia mestre Tales hosi Miletu.
Faze filozofia gregu ne'e hanaran pre-sokrátika, tanba engloba filózlofu hotu nebé moris antes Sókrates.
Eskola Miletu dezenvolve temas hotu nebe kosentradu iha área natureza no nia filózofus prinsipál sira hanesan: Tales hosi Miletu, Anaximandro no Anaximenes.
Perguntas boot filozófika hotu nebé sira ható liliu konaba oríjen (abut eh hun) no formasaun universu. Katak sira kestiona hotu buat moris eh mate ninia iha ( ezisténsia) nebé izisti iha loron-leten no rai - leten eh okos. Sira nia perguntas sira ne'e ho objetivu atu hetan resposta ba buat hotu nebé sei hanesan hela mistériu.
Alein nia nudar filózofu, nia mos kaer knar nudar polítiku no profesor. Nia mate iha nia rai moris fatin maizumenus iha tinan 547 a. K.
Nia Obras
* Konba Natureza * Haleu mundu (globos) * Bola Lalehan (karik planetas) * Konaba Fitun Oan Feto.
Ideia prinsipál hotu mak Pensamentu
Tuir Tales hosi Miletu nia ain-fatin, Anaximandro koko dezvenda (loke sai) mistériu konaba prinsípiu moris nian nebé úniku no primordiál, nudar nia mestre hanorin, ida mak konaba we (água).
Nuné duni mak nia kria nia koseitu "ápeiron" nebé indika ba "arché" nebé Tales dezenvolve. Tanba ne'e "arché" konta mos nudar elementu ida hosi elementu hat seluk nebé kous ka hahoris buat hotu (we ou àgua).
Nudar dehan tiha ona katak "apeiron" defini katak mundu nia oríjen mai hosi substánsia indefinida ida, nebé reprezenta buat rohan laek no la determinadu.
Iha filózofu ne'e nia liafuan, dehan: " Buat ou ema nebé mai antes no depois buat ida nia rohan (finito), tenki sai nudar buat rohan-laek (infinito)".
Tuir filózofu ne'e buat ida ""apeiron" ne'e da'uluk nudar buat nebé labele rahun (indestrutível) no reprezenta massa nebé kous eh hahoris kosmo (universu) no buat hothotu nebé iha ( todos os seres). Buat sira ne'e hotu halo tiha ona tanba luta (funu) entre elementu hotu nebé kontra-malu (contrário), hanesan malirin kontra manas, bokon kontra maran, etc.
Alein ne'e, Anaximandro dezenvolve mos teoria hotu konaba astronómika. Nia konsege sukat tiha distansia hosi fitun ida ho fitun seluk no nia dehan katak Mundu ne'e nakdulas iha universu nia sentru (obliquidade da ecliptica e o quadrante solar).
Iha área jeografia no astronomia nia mak nudar filózofu primeiru iha istória nebédezeñu mapa ida konaba loron leten no rai.
Iha teoria balu dehan katak nia mak deskobre relójiu loron-matan (Gnômon). Iha versaun seluk fali dehan katak konseitu ne'e izisti tiha ona, no filózofu sira mak introduz ba povu Grésia Da'uluk (Antigu).
Rezumu, Anaximandro nudar ema vizionáriu ida no nia ideia hotu to agora sei utiliza nafatin iha siénsia nebé iha relasaun ho Fízika Moderna.
Fontes:
https://www.todamateria.com.br/tales-de-mileto/? Por Juliana Bezerra. Professora de História.
Comments
Post a Comment