Skip to main content

FILÓZOFU ANTIGU SEGUNDU: ANAXIMANDRO

Anaximandro (610-547 a.K.) nudar Tales hosi Miletu nia estudante. Filózofu ne'e esforsu buka elementu funadamentál hosi buat hothotu, nebé hanaran ápeiron, katak buat nebé la iha rohan no la determinadu (indeterminado), nebé reprezenta massa nebé sei kous moris no universu.

Anaximandro hosi Miletu nudar filózofu boot ida mos hosi pre-Sókrates, Grésia Antigu nian.

Nudar estudante ida hosi "Aman Filozofia nian", Tales hosi Miletu, Anaximandro esforsu rezolve problema filozófiku nebé nia aman ne'e hanorin.

Ho nuné, nia dezenvolve estudu barak konaba natureza, filozofia, polítika, matemátika, astronomia no jeografia.

Nia Biografia

Nia moris iha sidadi Miletu (agora Túrkia) iha tinan 610 a. K., Anaximandro dezenvolve nia estudu sira iha Eskola Miletu (ka Eskola Jónika), nebé harí hosi nia mestre Tales hosi Miletu.

Faze filozofia gregu ne'e hanaran pre-sokrátika, tanba engloba filózlofu hotu nebé moris antes Sókrates.

Eskola Miletu dezenvolve temas hotu nebe kosentradu iha área natureza no nia filózofus prinsipál sira hanesan: Tales hosi Miletu, Anaximandro no Anaximenes.

Perguntas boot filozófika hotu nebé sira ható liliu konaba oríjen (abut eh hun) no formasaun universu. Katak sira kestiona hotu buat moris eh mate ninia iha ( ezisténsia) nebé izisti iha loron-leten no rai - leten eh okos. Sira nia perguntas sira ne'e ho objetivu atu hetan resposta ba buat hotu nebé sei hanesan hela mistériu.

Alein nia nudar filózofu, nia mos kaer knar nudar polítiku no profesor. Nia mate iha nia rai moris fatin maizumenus iha tinan 547 a. K.

Nia Obras

* Konba Natureza * Haleu mundu (globos) * Bola Lalehan (karik planetas) * Konaba Fitun Oan Feto.

Ideia prinsipál hotu mak Pensamentu

Tuir Tales hosi Miletu nia ain-fatin, Anaximandro koko dezvenda (loke sai) mistériu konaba prinsípiu moris nian nebé úniku no primordiál, nudar nia mestre hanorin, ida mak konaba we (água).

Nuné duni mak nia kria nia koseitu "ápeiron" nebé indika ba "arché" nebé Tales dezenvolve. Tanba ne'e "arché" konta mos nudar elementu ida hosi elementu hat seluk nebé kous ka hahoris buat hotu (we ou àgua).

Nudar dehan tiha ona katak "apeiron" defini katak mundu nia oríjen mai hosi substánsia indefinida ida, nebé reprezenta buat rohan laek no la determinadu.

Iha filózofu ne'e nia liafuan, dehan: " Buat ou ema nebé mai antes no depois buat ida nia rohan (finito), tenki sai nudar buat rohan-laek (infinito)".

Tuir filózofu ne'e buat ida ""apeiron" ne'e da'uluk nudar buat nebé labele rahun (indestrutível) no reprezenta massa nebé kous eh hahoris kosmo (universu) no buat hothotu nebé iha ( todos os seres). Buat sira ne'e hotu halo tiha ona tanba luta (funu) entre elementu hotu nebé kontra-malu (contrário), hanesan malirin kontra manas, bokon kontra maran, etc.

Alein ne'e, Anaximandro dezenvolve mos teoria hotu konaba astronómika. Nia konsege sukat tiha distansia hosi fitun ida ho fitun seluk no nia dehan katak Mundu ne'e nakdulas iha universu nia sentru (obliquidade da ecliptica e o quadrante solar).

Iha área jeografia no astronomia nia mak nudar filózofu primeiru iha istória nebédezeñu mapa ida konaba loron leten no rai.

Iha teoria balu dehan katak nia mak deskobre relójiu loron-matan (Gnômon). Iha versaun seluk fali dehan katak konseitu ne'e izisti tiha ona, no filózofu sira mak introduz ba povu Grésia Da'uluk (Antigu).

Rezumu, Anaximandro nudar ema vizionáriu ida no nia ideia hotu to agora sei utiliza nafatin iha siénsia nebé iha relasaun ho Fízika Moderna.

Fontes:

https://www.todamateria.com.br/tales-de-mileto/? Por Juliana Bezerra. Professora de História.

Comments

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador matenek nian (Lover of wisdom) . Ou iha fontes seluk, Pitágoras hatan: “Hau hanesan deit ema nebé hadomi maten

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókrates, ema konsidera nafatin Pláto nudar filózofu boot h

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT

Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika hotu hanesan iha buat sira né hotu. Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.             Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-lori influénsia nebe subversivu. Nia hanorin ema atu halo pe