Skip to main content

FILOZOFIA ANTIKUADU/ANTIGU

Filozofia antikuadu ka antigu koresponde ho períodu surjimentu filozofia Grega iha sékulu 7 AK (AC).

Surjimentu ne'e mai hosi nesesidadi hodi esplika mundu ho vizaun foun. Filózofu sira esforsu deskobre resposta rasionál konaba buat hothotu nia oríjen, fenómenu natureza, ema nia ezisténsia no nia rasionalidadi.

Hanesan ita koalia antes, iha definisaun filozofia, terminolojia filozofia mai hosi dalen Grega signifika "madomi siénsia" (amor ao saber) ou nia nebé ksolok (buka) sabedoria (matenek fuan nian).

Ne'e duni, durante períodu transizaun hosi pensamentu mítiku ba pensamentu rasionál, filózofu sira fiar katak sira bele ható mensajen ba deuzes sira (os deuses/gods. Deuzes no entidadi mitolójiku sira nudar inspiraador ba filozofia nebé foin moris.

Tanba ne'e, iha inísiu filozofia ninia relasaun metin ho relijiaun: mítiku, fiar (crença) etc. Nune'e, pensamentu mítiku fo dalan ba pensamentu rasioná ou mítiku logos.

Konteistu Istóriku Surjimentu Filozofia

Filozofia antigu mosu ho subsituisaun koinesimentu mítiku ba fali koinesimentu nebé forma nia pensamentu krítiku bazeia ba razaun ((ratio/logos). Mudansa pensamentu ne'e akontese tanba hahú mosu movimentasaun iha sosiedadi Grega nebé koinesida ho cidade da polis-estado (tetun: Sidadi Estadu).

Organizasaun Grega nebé foin mosu ne'e nudar fundamentu atu demistifika (klarifika) ezisténsia mundu nian liu hosi ratio (razaun) no reflesaun hosi filózofu sira nian.

Tuir mai diskusaun hotu nebé akontese iha jardin sira (fatin hasoru malu nian) hamutuk ho forsa liafuan no razaun (logos) ikus hodi hamosu buat ida naran demokrasía.

Notas: (Liafuan demokrasia mai hosi dalen Gregu: "demokratos" hosi liafuan : "demos" = povu; "kratos" = kbit, forsa/regulamentu).

Fontes: Teistu no foto hosi autor: Pedro Menezes Professor de Filosofia, Mestre em Ciências da Educação.Filosofia Antiga. Foto: Eskultura Tales hosi Mileto, filózofu da’uluk

Sei kontinua iha edisaun tuir mai).

Paz e Bem!

Comments

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador matenek nian (Lover of wisdom) . Ou iha fontes seluk, Pitágoras hatan: “Hau hanesan deit ema nebé hadomi maten

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókrates, ema konsidera nafatin Pláto nudar filózofu boot h

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT

Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika hotu hanesan iha buat sira né hotu. Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.             Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-lori influénsia nebe subversivu. Nia hanorin ema atu halo pe