Skip to main content

TANBA SA PRESIZA ESTUDA FILOZOFIA?

FILOZOFIA TETUN - Maloke tradusaun, parte segundu, né nodi fo hanoin ba le nain no estudante filozofan sira katak estuda filozofia la bele hases ita nia hanoin katak filozofia mak inan ba koiñesimentu hothotu. Neduni, wain hira ita estuda siénsia sa deit ita la bele haketak sira hosi sira nia "inan". Nuné ita bele haré siénsia hothotu ninia ligasaun ho filozofia nebe nunka bele hakotu.

Tradusaun né foti hosi fonte portugés, nebe adapta tuir sa mak ami kumpriende, hanesan agora daudaun iha ita nia oin.

Ita loke elaborasaun simples né ho pergunta: "Importanti sá ba ita atu estuda filozofia?"


Importanti atu estuda filozofia tanba nia nudar siénsia nebe ajuda forma ema nia karákter liu hosi reflesaun no solusiona konseitu komun. Filozofia ho nia koiñesimentu nebe luan nia nudar ezemplar ba ema nia hahalok no mundu nia vizaun.

Filozofia mos halo eksploprasaun barak ba dialéktika (prosesu diálogu), estímula krearividadi, no konstroi pensamentu lójiku, nebe bazeadu ba pergunta no buka informasaun, nuné hodi motiva ema atu hanoin rasik no solusiona ninia dúvidas (laran-rua) hotu.

Importanti atu estuda filozofia iha eskola, tanba né nudar momentu atu ita forma ita nia karákter no dezenvolve ita nia abilidadi sira hanesan diálektika no retórika, no pergunta filozófiku nian. Alein né, filozofia nia objetivu atu dezenvolve ema ninia personalidadi no nia formasaun.
Filozofia elabora problema fundamental hotu nebe iha relasaun ho koiñesimentu, lia los, valor moral, valor estétika, pensamentu, linguajen (dalen), no ema/kriatura ninia iha (ezisténsia). Estudu sira né hotu bazeadu iha obra no korrente filozófiku boot sira hanesan Sókrates, Aristóteles no Plataun nian.

Filózofu sira iha teória nebe bazeadu iha lójika, polítika, étika, hosi korrente pensamentu sira seluk. Wain hira halo análiza ba buat sira né hotu, filozofia mos dezafia ita ema atu halo pergunta no reflete kona ba ita nia mundu no maneira/lalaok hanoin.

Wain hira estuda filozofia ita presiza buka no uza instrumentu sira hanesan, peskizasaun iha kampu, argumentasaun, halo análiza, diskusaun no reflesaun nebe la kolen elabora nafatin koiñesimentu, atu hatene barak no klean liu tan.

Wain hira ita iha difikuldadi boot hodi hahu estuda filozofia, ita tenki hahu ho halo rezumu hosi livru ruma nodi fasilita ita nia estudu ba oin. Husu ita nia dosente atu simplifika matéria ka obra boot sira nebe todan molok ita hahu lé. Maneira né nudar dalan ida atu ajuda ita hodi kumpriende liu tan.


Atu ajuda hatene liu tan, tenki halo peskiza barak kona ba filózofu sira no sira nia liña ka korrente pensamentu hotu nebe iha. Tanba kada autor filózofu sira iha ninia hanoin rasik ho buat nebe nia fiar. Maneira né atu koiñese sira nodi kumpriende hotu mensajen ka pensamentu sa deit mak sira transmite ka hato ba ema iha era hotu.

Ba estudante filozofan foun, molok hahu estuda filozofia, importanti ba imi mak adapta uluk hodi kumpriende buat foun hotu nebe idak-idak ho ninia karákter la hanesan. No tenki hosik imi nia an livre hosi prekonseitu no buat tábua ka májiku hotu. Pergunta hotu nebe imi halo ka imi hetan laos atu kria ka produz insatizfasaun (la kontenti) maibe dezafia imi atu reflete klean liu tan.

Ikus, nudar ami nia notas ba tradusaun simples né, katak wain hira estuda filozofia, buat sa mak ita tenki halo mak né presiza kestiona buat hothotu atu hetan respota no solusaun. Kestionamentu nebe ita halo nudar hahuluk nodi dezafia ita atu halo peskizasaun hodi dezkobre buat nebe lolos ba ita ema ninia nesesidadi, vizaun kona ba mundu no universu tomak.

Fontes: http://www.brasilescola.com.

Por: Gcb.

Comments

  1. Tradusaun ida-ne'e diak los no bele tuun ami ba elaborasaun ami nia traballu🤝

    ReplyDelete
    Replies
    1. Obrigadu alin. Bom estudo e sucecco sempre. Deus te abencoe!

      Delete

Post a Comment

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador m...

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókra...

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT

Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika hotu hanesan iha buat sira né hotu. Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.             Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-l...