Skip to main content

SÓKRATES PIONEIRU FILOZOFIA MORAL




            Sókrates pioneiru filozofia moral nian. Nia harí metudu buka lialós ho halo pergunta beibeik. Nia mak filózofu Gregu primeiru nebé moris nudar sidadaun Atenas. Nia moris iha era susesu boot iha sidadi ne’e. Maizumenus 470 AC nia moris no mate maizumenus 399 AC ho husik hela fen ida no oan nain tolu. Wainhira sei klosan nia estuda filozofia sanak oioin nebé sai daudaun nudar mode foun ida iha tempu nebá, hanesan “filózofu sira antes Sókrates”, konaba maneira oioin atu hatene mundu nia natureza nebé iha besik ita. Iha buat rua nebé halo nia impresiona ba hanoin ka pensamentu filózofu sira ne’e, nebé tuir nia haré nudar sira nia falta.
            Primeiru, mak sira nia hanoin nebé barak la hanesan, iha teória barak kontradiz. Sira ható ideia barak nebé furak konaba mundu, maibé sira la fó atensaun nebé sufisiente ba métodu krítiku. Nia rezultadu, iha sira let susar atu defini ida nebé lós. Maibé, Sókrates nia segundu krítika, karik mos ita bele defini ida nebé mak lós husi ideia sira ne’e hotu, laiha utilidadi barak. Iha influénsia saida ba ita nia moris karik ita bele hatene loron-matan nia dok husi rai ou loron-matan nia medida hanesan ho peloponezu ou bele karik nia boot liu fali rai? Karik ita nia hahalok sei laiha influénsia liu tanba iha koiñesimentu hanesan ne’e. Buat nebé ita presiza hatene mak oin-sa halao moris no organiza ita nia-an rasik. Kestaun nebé urjente: Diak ne’e saida? Lós ne’e katak saida? Justu ne’e saida? Se ita hatene resposta ba pergunta sira ne’e, lalika dúvida, sei iha nia influénsia boot tebetebes ba ita nia maneira moris.
            Sókrates rasik senti la hatene resposta sira ne’e. Maibé, nia haré katak ema seluk mos lae. Wainhira orákulu iha templu Delfos dehan Sókrates nudar ema ida nebé matenek liu, ba Sókrates ida ne’e signifika nia rasik deit nebé hatene katak nia la hatene buat ida . Lós, iha tempu nebá, seidauk iha koiñesimentu nebé metin no makás relasiona ho mundu naturál no detaillu mundu ema nian.

            Tanba ne’e nia mos sai ba sidadi Atenas tomak hodi ható daudaun pergunta fundamentál sira konaba moralidadi no polítika. Nia husu ba ema ida, porizemplu, fuan-boot no hanoin boot, maibé lolós sira seidauk hatene nia.
            Maneira Sókrates ható pergunta sai famozu. Tanba nia pergunta nia efeitu hanesan ho fatuk ida nia tuda bele hamonu manu rua. Iha parte ida, maneira ne’e hatudu ignoránsia ema sira nebé senti-an hatene, maibé defatu sira la hatene barak hanesan buat nebé Sókrates hatene. Iha parte seluk, maneira ida ne’e mos hamoris fali interese observador sira ba perguntas filozófiku nebé fundamenál, nebé hafoin dada sira atu tuir debate konaba kestaun ne’e. Maski Sókrates rasik raru tó ba resposta sira nebé finál (ida ne’e konsekuénsia husi nia métodu nebé nia obriga katak resposta hotu tenki prova beibeik no tenki kestiona, no tanba ne’e labele konfia nudar resposta nebé “finál” ona), nia susesu estimula ema sira nia interese no sira nia paixaun ba problema oioin nebé foti ba leten, no halo ema konsiente liu tan no valoriza susar oioin nebé iha ema nia esforsu atu rezolve problema sira.






Comments

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador m...

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókra...

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT

Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika hotu hanesan iha buat sira né hotu. Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.             Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-l...