Naroman Pensamentu Rasionál Hahu Mosu
Filózofu sira iha períodu da'uluk hamosu buat boot rua. Uluk liu, sira esforsu kompriende mundu ho uza ratio deit, la haré ba relijiaun, revelasaun, autoridadi, no tradisaun. Ida ne’e buat foun ida no fatuk-riin úniku importante ida iha sivilizasaun ema nian. Rua, sira mos hanorin ema atu uza ratio ka hanoin rasik. Sira la obriga ema seluk, tó sira nia alunu sira rasik mos, sira la husu atu hanoin hanesan sira. Sira mestri uluk nebé la buka atu ható pakote koiñesimentu nian nebé kmók la iha sala. Kontráriu, hakarak dudu sira nia alunu atu ható ideia rasik.
Hanoin revolusionariu rua ne’e iha seitór mentál iha relasaun metin, no tanba ne’e mak sira nain rua mosu hamutuk dala ida iha palku istória nian. Buat rua ne’e sai aliserse ba uma “hanoin rasionál” nian. Wainhira aliserse ne’e harí ona, ema nia koiñesimentu mos krese makás lós.
Filózofu pioneiru sira ne’e mosu iha Gresia antigu iha sékulu 6 AC. Figura nebé baibain ema konsidera nudar filózofu nebé uluk liu mak Thales. Nia ema Gregu nebé hela iha Mileto iha tasi ibun Azia Minor, nebé agora hanaran Turkia. Tanba sidadi ne’e nia naran, Thales ho ema sira nebé tuir nia, ema koiñese sira nudar korrenti Milezian.
Ema la hatene lolós loron wain-hira nia moris no nia mate, maibé ita hatene katak nia moris maizumenus iha tinan 580 AC tanba nia perna siik la sala loron-matan kalobas (Gerhana Matahari) iha tinan 585 AC. Nia mos nudar enzineiru tékniku sivil nebé konsege hases tiha motan Hylas atu liurai Croeso bele hakur liu.
Pergunta importanti ida nebé atrai Thales mak “Mundu ne’e halo husi matéria sa ida?” Thales fiar katak matéria hotu nebé iha mundu ne’e forma husi elementu singular, husi buat ida deit. Ne’e hanoin boot ida, nebé susar atu kumpriende. Maibé oras ne’e ita hatene, hanoin ne’e sai lós duni: buat matéria/objetu hotu bele reduz sai enerzia. Maibé, hanoin hanesan ne’e sidauk mosu iha Thales nia hanoin tanba siénsia fízika iha momentu nebá seidauk tó iha ema hanoin. Thales konkluza katak buat hotu-hotu hahu husi bé (we), nia forma deit mak iha oioin. Nia haré temperatura tun, bé nakfila ba tós ka fatuk, no temperatura sae, bé nakfila ba gás. Wain-hira udan tun, planta oioin mosu husi rai laran, ida ne’e hamosu impresaun katak planta mak bé nebé iha forma seluk. Atu bele aguenta moris, kriatura moris hotu presiza hemu bé bebeik iha kuantidadi boot. Iha ita ema nia isin, no mundu 70% ne’e bé. Rai-maran nia rohan mak bé. Tanba ne’e tuir Thales, katak planeta mundu ne’e namlele hela iha bé leten, ne’e katak mundu mosu husi bé, no mos mundu kompostu husi bé.
Thales iha nia alunu ida naran Anaximandros, nebé moris iha Miletos (610-546 AC). Anaximandros hanoin, se lós duni, sa mak Thales hateten, katak mundu tasi mak tane, entaun iha buat seluk mak tane fali tasi, no hanesan ne’e bebeik laiha rohan, ad infinitum. Ida ne’e mak naran regresaun laiha rohan. Dilema ne’e Anaximandros hatan ho ideia nebé halo hakfodak tebetebes: Mundu laiha buat ida mak tane nia. Mundu katak matéria tós ida nebé kahe ka namlele hela iha loron-leten, no mundu la muda husi nia fatin tanba nia distansia hanesan ho matéria sira seluk hotu. Anaximandros seidauk konsidera mundu nudar globu ida, tanba nia sei fiar katak ita iha hela buat tetuk ida nia leten nebé nia forma ne’e hanesan bikan ida, kabuar no klean. No ema seluk mos bele hela no lao iha nia sorin kotuk.
Anaximandros mos iha nia alunu ida naran Anaximenes. Anaximenes hanoin katak nia mestri nia hanoin ne’e liu-resik, demaziadu ona. Ba Anaximenes, laiha dúvida uitoan mos katak mundu nia forma ne’e tetuk, no iha duni buat ida mak tenki tane nia. No nia tó ba opiniaun ida katak mundu namlele iha loron-leten hanesan sana-matan ida nebé namlele tanba bé suhar mak dudu. Liu tiha tinan barak tuir mai, Anaximenes iha influénsia liu no ema respeitu liu fali Anaximandros. Ida ne’e signifika iha figura pensador barak mak tuir Anaximandros nia vizaun, maski antes nia, iha tiha ona pensador nebé hamosu tiha ona vizaun nebé diak liu. Iha istória filozofia nian iha akontesimentu hanesan ne’e la akontese dala ida deit. Ida ne’e hatudu katak istória filozofia nian la lao ba oin tuir deit linia lós ida, maibé dala ruma hanesan hakat-pasu rua ba oin, no pasu ida hakiduk mai kotuk. Se loron ida ita rasik koko-hetan pasu hakiduk hanesan ne’e, diak liu atu aprende barak husi istória.
Pasu hanesan ne’e (hakiduk mai kotuk) agora daudaun ita hasoru konaba debate: Mundu ne’e belar ka kabuar? Ne’e laos pensamentu foun iha era ida ne’e, maibé Thales ho nia alunu sira debate tiha ona.
Filózofu Milezianu ida nebé famozu mos mak Herakleitos. Nia mai husi Éfezu, sidadi ida iha tasi ibun hanesan ho Miletos. Iha prinsipiu sékulu 6 AC nia susesu boot. Iha ideia rua mak halo nia sai famozu, no ideia rua ne’e iha influénsia boot iha tempu nebá.
Primeiru, mak buat sira nebé kontráriu maibé unidadi. Herakleitos dehan, dalan sae ba foho, no tun husi foho laos buat rua nebé la hanesan ho diresaun seluk, maibé nudar dalan ida no hanesan deit. Herakleitos nurak no Herakleitos katuas laos individu rua nebé laos la hanesan, sira nain rua nudar Herakleitos ida deit. Se amigu ida dehan ita nia bé hemu iha botir nakonu uituan, maibé ita fali dehan mamuk oituan, ita la kontráriu ho ita nia amigu ne’e. Buat hotu-hotu, tuir Herakleitos, nudar sinteza husi buat sira nebé kontráriu, ou sinteza tendénsia hotu nebé kontráriu ne’e.
Nia konsekuénsia katak, ita labele ses husi kontráriu no kontradisaun ne’e. Tanba buat sira ne’e halo mundu ne’e nakdulas. Se ita nega kontradisaun, ita nega realidadi. Maibé ida ne’e mos katak tuir lolós buat realidadi ne’e la estável ida. Buat hotu-hotu nudar flux, korrente, nebé akontese ka iha bebeik durante tempu tomak. Ida segunda ideia nebé sai nudar marka Herakleitos nian: “Buat hotu-hotu sulin hanesan bé.”
Laiha buat ida mos mak ninia iha, iha mundu ne’e iha bebeik hanesan agora ne’e. Buat hotu mudifika durante tempu tomak. Hotu-hotu mosu ho maneira oioin, no laiha ida mak hanesan iha pontu rua tempu nian, tó ikus mai sira lakon mohu hotu. Ita mos hanesan ne’e. Buat hotu nebé iha universu no universu ne’e rasik mos hanesan ne’e. Buat sira nebé ita hatene nudar “matéria sira”, tuir lolós nia laos objetu nebé estável, maibé nia iha tranzisaun laran bebeik, la pára. Herakleitos kompara buat sira ne’e ho ahi lakan. Ahi lakan, hakree, aparese atu hanesan nudar objetu ida, maibé lolós nia prosesu deit, laos objetu ida. Ideia ida ne’e “extra-ordinário” tebes, maibé mos halo laran-susar. Ita baibain esforsu bebeik buka buat nebé estável, metin, nebé ita bele fiar, bele laran metin ba nia, iha bebeik, no nia sei nunka lakon mohu. Herakleitos fó hatene ita katak buat nebé ita buka namanas ne’e laiha. Modifikasaun mak lei moris ne’e nian, no lei universu. Lei ida ne’e vale ba buat hotu. Ita nunka bele hases-an husi nia.
Filózofu iha tempu pre-Sókrates nebé famozu tebetebes no famozu liu fali Herakleitos mak Pitágoras. Nia moris iha Samos, iha ilha/nusa kiik ida besik tasi ibun Miletos nian, maizumenus nia moris iha tinan 570 AC no to 497 AC. Nia jéniu, matenek lahalimar iha sektór barak, hanesan matemátika. Ita nebé moris iha sékulu agora ne’e, estuda ona teorema Pitágoras nian iha iskola. Pitágoras mak aprezenta ideia konaba “númeru kuadrat” no “númeru kategoria tolu”, no implementa konseitu sira jeomátrika nian ba aritmétika. Tanba nia hanorin liafuan “teoria” hetan nia sentidu hanesan baibain ita kompriende ohin loron. No mos tuir istória, nia mak deskobre liafuan “filozofia” no primeiravez uza liafuan “kozmos” ba universu. Nia influénsia sei senti tó sékulu ba sékulu.
Pitágoras loke dalan ba diskusaun matemátika nebé apoiu ho filozofia. Ida ne’e konseitu nebé produtivu tebetebes iha istória ita ema nian. Desde ne’e matemátika krese iha simbioze ho filozofia no siénsia. Filózofu boot balu, afinál sira mos nudar matemátiku boot, izemplu Rene Descartes (lé: Dekartz) deskobre gráfiku no jeometria analítika, Leibniz (lé: Laibniz) nebé deskobre kálkulu. Iha ne’e hato izemplu rua deit, maibé sei iha filózofu barak mak fo kontribuisaun boot no barak nebé labele sukat ba dezenvolve siénsia ba ita ema nia diak.
Ita nebé moris iha tempu ohin loron, toman ona ho ideia katak presiza tebetebes matemátika atu hatene universu ne’e. Ita mos toman ona ho faktu katak iha universu nia iskada-estrutura tomak, hahu husi galaksia nebé iha liur liu tó ba núkleu atómiku, nebé hakonu ho estrutura sira nebé bele hatudu iha forma matemátika. Tanba nia familiarizadu ona ho ita ho ideia ne’e entaun iha perigu mosu impresaun katak nia kálkulus klaru no naroman lós, afinál faktu lolós la klaru liu, no ida ne’e halo hakfodak tebetebes. Tanba iha sientista boot barak, hanesan Einstein (lé: Ainstain), fiar katak iha duni intelijénsia ida – karik laos Maromak hanesan iha definisaun Judaiku-Kristan nian – iha universu nia kotuk. Ema primeiru nebé soi-iha koiñesimentu ne’e – konaba bele hatudu universu tomak iha ekuazaun matemátika – mak Pitágoras. Nia mos kontinua hakat liu ba forma mistizismu ida.
Pitágoras dezenvolve konsekuénsia filozófika oioin husi ideia ne’e ba sektór siénsia seluk-seluk tan. Maibé, tanba kuaze nia ideia hotu nebé importanti liu Pláto foti no dezenvolve liu tan. Konaba diskusaun ne’e, kompletu liu sei haré iha estudu nebé relasiona ho Pláto.
Filózofu pre-Sókrates nebé úniku mak Xenófanes, moris iha sékulu 6 AC. Hanesan Pitágoras, nia moris iha sidadi besik tasi ibun Gresia (Kolophon, Ionia) Azia Minor, maibé nia hela kleur iha Italia parte tasi-mane. Iha nia opiniaun katak ema nia definisaun konaba buat hotu ema rasik mak kria, hanesan ne’e mos ho siénsia. Ho estuda barak liu, no muda ita nia ideia sira tanba iha bensaun husi buat nebé ita estuda, ita besik liu tan ba lialós. Maibé, ita nia ideia sira ne’e nafatin hanesan ita nia ideia rasik. Nebé, tuir Xenófanes, iha ideia sira ne’e nia laran sempre iha buat ida siik ne’e. Tanba ne’e nia dehan:
Lialós nebé tebes, kategóriku, laiha ema ida mak hatene,
Nia sei la hatene, tantu konaba ila sira (deuses)
Ou konaba buat hotu nebé hau hatete,
Karik mos tenki fó sai lialós ikus,
Nia rasik la hatene ne’e,
Tanba buat sira ne’e mesak buat siik deit.
Xenófanes matenek lahalimar no nia hanoin kroat wainhira koalia konaba ila sira (deuses):
Ema Etiopia dehan ila sira mesak inus kabelak no kulit metan.
Ema Thracia dehan ila sira mesak matan-azul no fu’uk mean.
Karik karau vaka no metan ou kuda ka leaun iha liman no bele pinta, no halo estátua:
Entaun kuda sei pinta ila sira hanesan sira.
Karau vaka no metan sei pinta ila sira hanesan lós ho sira.
Ida-idak sei halo ila sira
Hanesan lós sira nia isin lolon rasik.
*La hatene ema timor sei pinta nia ila sira hanesan saida? Maibé depois ukun-an ne’e, ila foun barak hahu mosu fali ona. Lalika hakfodak tanba ne’e siklu da vida.
Notas:
Xenófanes nia pesamentu ne’e furak tebetebes, sadik ita nia hanoin atu reflete ba buat no figura sira nebé ita fiar no adora.
Karl Popper, filózofu sékulu 20, halo tradusaun ba Xenófanes nia eskrita sira. Pontu prinsipál ida husi Popper nia filozofia dehan buat nebé ita dehan nudar koiñesimentu sientífiku tuir lolós opiniaun deit ka konkluzaun nebé bazeia ba informasaun nebé la kompletu, no tuir prinsípiu sempre bele troka ho buat seluk nebé karik besik liu ba lialós. Tuir Popper, ideia ne’e dala uluk liu Xenófanes mak ható.
Filózofu tuir mai nebé ita sei debate mak Parménides, Xenófanes nia alunu. Nia moris iha sékulu 5 AC, no nia fó mai ita nia relasaun primeiru ho Sókrates. Pláto deskreve ona Parménides nudar katuas ida, Zeno (Parménides nia alunu), ema otas-klaran (meia-idade), no Sókrates nudar foin-sae ida, sira nain tolu hasoru malu atu halo diskusaun filozófika. Sókrates no Pláto konsiente hanesan katak sira aprende - estuda husi Parménides.
Tuir Parménides, iha kontradisaun ida dehan, buat nebé laiha (ausência) ne’e iha. Tuir nia, imposível iha nebé laiha, tanba ne’e lalós katak buat hotu mai husi buat nebé laiha. Buat hotu klaru sempre iha ona. Kontráriu, ho razaun hanesan, imposível buat ida sai laiha. Tanba ne’e, laos deit buat hotu laiha nia hahu no la kria hela, maibé mos buat hotu laiha rohan (eterno), no la sei rahun-mohu (destruído). Tanba ne’e mos, imposível atu iha kuak saida deit iha realidadi laran, husi parte realidadi hotu iha nebé laiha buat ida mos. Realidadi lolós iha ninia kontinuidadi iha nia-an rasik iha nia pontu sira tomak. Fatin hotu nakonu no tomak lós, plenum ida. Mosu mai vizaun ida konaba universu nudar entidadi úniku (Entidade única) nebé la muda-an. Buat hotu-ida deit. Saida mak ita haré nudar alterasaun ou bokan, lolós ne’e buat ida nebé akontese iha sistema ida nia laran nebé taka-metin no la muda-an.
Buat nebé halo hakfodak, vizaun ne’e hanesan lós ho vizaun sientífiku konaba universu iha era Newton nian iha sékulu 17 no Einstein (lé: Ainstain) iha sékulu 20. Iha buat rua mak halo ita hanoin kedas ba Parménides. Primeiru, vizaun ne’e nudar determinista: Buat hotu bele no tenki hanesan saida mak agora iha ona. Rua, fiar katak husi pontudevista subjetivu deit ema observador ida bele iha buat atuál, “ohin loron nian”.
Objetivamente bele katak tempu hotu mesak importanti. Parménides nia naran mosu mos iha diálogu ida entre pensadór, hanoindor boot nain rua iha sékulu 20, mak Einstein ho Popper. Iha nia autobiografia, Buka nebé Sedauk Hotu, Popper hakerek, “Hau koko konvense Einstein atu husik tiha determinizmu, nebé kaer metin ba hanoin konaba mundu nudar dimensaun hat hanesan Parménides hanoin, iha nebá nia dehan: Mudansa ne’e nudar iluzaun deit ou tuir lolós hanesan ne’e duni. (Nia simu nia-an katak uluk nia hanoin hanesan ne’e mos, no iha diálogu ne’e nia laran, hau hanaran nia ‘Parménides’).” Laiha izemplu nebé diak liu atu deskreve oin-sa Parménides nia ideia hotu pensadór sira kontinua uza tó ohin loron.
Figura filózofu ida nebé interesante iha Sókrates nia tempu mak Empédokles (± (Sékulu 5 AC). Nia líder polítiku nebé demokrátiku, ema demagójiku ida, nebé iha kbiit sobrenaturál hotu, maibé ikus mai nia mate ho oho-an hodi soe-an tama ba vulkaun Etna nia kuak – loron ikus nebé melodramátiku tebes iha filózofu ida ne’e nia moris.
Kontra Parménides nia hanoin, Empédokles hateten fila fali katak esperiénsia sensoriál mundu nian muda-an bebeik, no nia hateten katak mundu ne’e barak, plurál, laos singular ka ida deit. Hanoin ne’e, Theoretical physicist, and cosmologist: Stephen William Hawking mos aseita. Tanba ne’e nia dehan mundu hanesan ita hela ne’e laos ida deit, no ema sira iha mundu seluk ne’e nia matenek ás liu ita nian. Hanesan ita hatene Stephen Hawking nudar Professor boot iha Oxford University durante tinan 40 resin nia hanorin ho tur deit iha kadeira (mate iha dia 14 Marsu, 2018).
Maibé, Empédokles mos foti Parménides nia hanoin balu. Tuir Empédokles, matéria labele mosu husi buat nebé laiha ou sei mohu ba laiha liu. Buat hotu forma husi elementu hat rohan la’ek ne’e: rai, bé, anin, no ahi. (Ahi mak buat nebé iha espasu: loron-matan no fitun sira). Dutrina konaba elementu hat ne’e hafoin Aristóteles mos adopta, no iha funsaun importanti iha pensamentu Osidentál nian tó era Renazensa. Mezmu, konseitu ne’e dala barak mosu iha literatura Osidentál tó ohin loron.
Iha mos grupu filózofu nebé koinesidu nudar Atómiku sira, ho nia figura sira hanesan Leukippos no Demokritos. Leukippos iha ideia nebé fundamentál tebetebes katak buat hotu forma husi átomu sira nebé kiik tebetebes nebé labele haré no labele fahe. Liafuan “átomu” mai husi lian Gregu nebé signifika “labele kua ka fahe tan”. Buat hotu nebé iha tuir lolós mak formasaun átomu hotu no espasu. Objetu la hanesan tanba formasaun átomu la hanesan. Átomu ne’e la halo no labele halakon. Mudansa iha universu laran ne’e lolós mudansa formasaun ka alterasaun átomu sira deit. Leukippos no Demokritos intérpreta “mudansa” kauzalmente. Sira nunka isplika fenómenu natureza husi parte objetivu nian. Katak Demokritos, “Hau gosta liu deskobre kauza ida duke hetan kbiit ukun Reinu Pérsia.” Teoria seluk nebé sira hanorin, katak universu laos buat continuum ida, hanesan Parménides fiar, maibé konsiste husi entidadi sira nebé separadu. Parese sira ne’e nudar antepasadu fízika átomu nian. Maibé, buat sala ida se ita konsidera, hanoin katak kresimentu siénsia átomu iha loron ikus tanba sira nia servisu. Maski nune, tenki konfesa, no simu sira nia introspeksaun ne'e nudar buat orijinál tebes.
Koalia konaba filózofu Gregu sira antes Sókrates, presiza halo seletivu, tanba sei foti deit sira nebé iha influénsia boot no famozu tebes. Naran nebé soi atu temi iha ne’e mak Anaxágoras, nebé introduz filozofia ba Atenas, no Protágoras, nebé nia liafuan dala barak ema sita: “Ema sai nudar medida (benchmarks) ba buat hotu.”
Ita haré, iha buat barak mak hanesan iha filózofu sira antes Protágoras. Primeiru, sira hotu tau antensaun liu ba esforsu atu kompriende mundu nia natureza hotu duke kompriende-an rasik hanesan ema. Mezmu ita bele dúvida se sira iha ona konseitu konaba “ema nia natureza”. Rua, laiha obstákulu ida mos ba sira atu ható teória boot hanesan saida deit ho brani. Nudar nia rezultadu, tanba hanoin, sira mak da'uluk hamosu hanoin sira ne’e, nebé sira nia pensamentu dala ruma ema senti hanesan ema bulak nia hanoin no la klaru. Maibé, buat ida mak impresiona tebes husi hanoin sira ne’e hotu, ideia diak barak sira hamosu, nebé ikus mai produs fuan barak nebé riku tebetebes ba ema nia esforsu durante tinan atus atu kompriende nia mundu no nia-an rasik iha nia laran.
Comments
Post a Comment