Skip to main content

FILOZOFIA NIA SANAK SIRA




            Filózofu sira fahe utilidadi, funsaun filozofia nian ba parte rua: parte siénsia no parte moris loron-loron nian.
           

Wainhira filozofia moris no hahu krese, siénsia sira seluk sei hanesan parte ida nebé labele haketak husi filozofia. Iha tempu nebá, pensador sira nebé koiñesidu nudar filózofu no sientista mos, hanesan: matemátiku, astronomista, jeógrafu, lei-nain, no siénsia sira seluk tan. Tuir sira, siénsia ne’e mak filozofia, no filozofia hanesan siénsia. Ho hanesan ne’e, haré momós katak, uluk filozofia hahoris, kous no hakuak siénsia tomak.
            Maneira hanoin filozófiku haloke odamatan no harahun moru tradisaun no kostume tuan sira, nune mos loke tiha kurtina mitu (deuses) no mite (tradisaun sagrada) no hafoin husik ba kotuk (abandona tiha) maneira hanoin místiku sira. Iha momentu hanesan, filozofia mos konsege dezenvolve maneira hanoin rasionál, luan no klean, organizadu no naroman, integrál no koerente, metódiku no sistemátiku, lójiku, krítiku, no analítiku. Tanba ne’e, siénsia krese buras ba daudaun no sai maduru. Tuir mai, siénsia hotu nebé tó ona nível maturidadi nebé nakonu, ida-idak hahu hamrik mesak no husik hela filozofia nebé hakiak no halo boot sira. Ho razaun ida ne’e bele hanaran filozofia nudar Mater scientiarum ou siénsia hotu-hotu nia inan. Buat ne'e realidadi ka faktu nebé labele nega, nebé ho momós hatudu katak nia duni mostra ona nia utilidadi liu husi kous-hahoris, hamatan, no haboot siénsia oioin nebé halo diak ona ba ema tomak nia moris.
            Tanba influénsia siénsia nia diak mak ema bele, konsege hetan avansu, ba oin nebé halo hakfodak boot iha sektór moris hotu-hotu. Teknolojia sofistikadu, modernizadu nebé halo hanunuk, nakdedar no fantástiku nudar produtu ida husi siénsia. Nune mos iha sékulu ikus ne’e, iha sivilizasaun no kultura Weste (Europa), implementa ona siénsia tanba ne’e nia sai tiha nudar fatin ida nebé lori laran-metin ba ema barak.
            Dezenvolvimentu siénsia nebé lao lalais lós ne’e halo tona ema hahu fiar katak siénsia iha kbiit boot, poderozu duni. Ema matan-fuan naklosu liu tan ba siénsia nia furak, no buat ida ne’e halo ema barak kuaze adora tiha siénsia nudar sira nia maromak. Ba ema sira ne’e, siénsia mak buat hotu-hotu; laiha tan seluk. Sira hakas-an atu konvense ema tomak katak siénsia bele rezolve, hakotu problema hotu. Opiniaun ida ne’e hametin ho deskobrimentu oioin nebé hadoko-hakfodak no hamosu teoria oioin no nia ezatidaun nune dezenvolve liu tan optimizmu nebé kuaze laiha rohan. Ita hein optimizmu ne’e bele lori sientista sira bele deskobre tan planeta seluk, izemplu planeta Mars, nudar opsaun ida ba umanidadi bele dezenvolve sivilizasaun foun ida iha futuru.
            Maibé koitadu, avansu siénsia nebé admirável tebes ne’e halo ema barak sai síniku, hateke ho matan ikun tiha fali hasoru filozofia. Ema barak hahu dúvida ho filozofia nia utilidadi. Ema barak hanoin filozofia nudar “objeto antique” ida nebé tau-hatudu deit iha muzeu. Filozofia “katuas-ferik” liu ona atu “kous” no “hahoris” tan siénsia foun ida. Filozofia labele produs tan buat foun ida. Tanba ne’e, nia laiha tan folin. Hanoin sira ne’e agora la atual ona. La lós.
            Lós ka siénsia bele hakuak tiha ona loron leten no domina ona universu? Afinál nudar mehi ida nebé tenki husik lalais wainhira hasoru realidadi nebé lolós. Faktu hatudu katak rezultadu sira nebé siénsia bele hetan la dura, tanba ne’e nia presiza bebeik korresaun no aperfeisoamentu. Sempre iha limite nebé limita siénsia. Siénsia sempre hetan limita husi peskizasaun nebé kompatível ho nia espesiálidadi. Buat ne’e halo siénsia atu bele peskiza deit parte kiik sira (nebé kompatível ho nia matéria) husi realidadi tomak.
            Aléin ne’e, siénsia laiha pergunta konaba prinsípiu no baze realidadi. Jeralmente siénsia – liu-liu ida nebé ható husi pozitivizmu – iha tendensia liu ba kuantitativa. Tanba ne’e, lós katak matenek ka koiñesimentu laiha kbiit atu koko prinsípiu tomak nia lós nebé sai plataforma siénsia ne’e rasik. Siénsia presiza ajuda husi buat ida nebé laiha rohan nebé bele koko prinsípiu tomak nia lós nebé apoiu siénsia. No buat ida ne’e filozofia deit mak bele halo, nudar mater scientiarum.
            Nudar siénsia nebé laiha rohan, filozofia la análiza deit matéria balu husi realidadi balu deit. Filozofia sempre hato pergunta konaba realidadi tomak nebé iha. Filozofia mos sempre debate konaba prinsípiu no baze realidadi tomak nebé iha, tó buat sa ida deit bele debate, inklui filozofia ne’e rasik.
            Filozofia nia situasaun limitada ne’e util tebetebes ba siénsia. Filozofia nia situasaun limitada ne’e la util bebeik nudar ligadór inter-disiplina siénsia ninian. Maibé, ho nia situasaun limitada ne’e, filozofia bele revista, havalia, halo korresaun, no aperfeisoa liu tan prinsíspiu tomak nebé suporta siénsia oioin ne’e.
            Maske filozofia ne’e abstratu, la signifika nia laiha liu relasaun ho moris loron-loron nebé konkretu. Filozofia nia abstrasaun ne’e la signifika filozofia laiha relasaun ida mos ho moris real loron-loron nian.
            Maske la fó indikasaun prátiku oin sa edifisiu ida nia artístiku no furak, filozofia bele ajuda ema ho kompriensaun konaba saida mak artístiku no furak ne’e iha artístikasaun, nune valor furak nian nebé hetan liu husi kompriensaun ne’e sei sai ksukat prinsipál hodi halao servisu edifisiu ne’e nian.
            Nune, filozofia  lori ema ba koiñesimentu nebé naroman no kumpriensaun nebé klaru. Laos ne’e deit, filozofia mos lori ema tama ba lalaok no hahalok nebé konkretu bazeia ba koiñesimentu nebé naroman no kompriensaun nebé klaru ne’e.
            Iha nia kresimentu da’uluk, filozofia taka tomak siénsia hotu (Mater Scientiarum). Iha momentu ne’e, koiñesimentu sira hotu seidauk nakfahe no iha espesiálizasaun. Maibé iha kresimentu tuir mai, iha tempu Renazsensa sekulu 17 no depois, siénsia sira hotu hetan ona kresimentu boot no ikus mai ida-idak haketak-an husi filozofia.
            Wainhira filozofia “nakfera” ba disiplina siénsia oioin, Filozofia nia atividadi la mate, moris nafatin ho modelu foun, hanesan: “siénsia espesiál” nebé koko rezolve problema nebé siénsia sira seluk labele rezolve. Nebé sai problema mak siénsia saida deit sei hola parte iha filozofia nia modelu foun ne’e? Problema ne’e lori ita ba haré filozofia nia sanak oioin nebé iha.
            Kada filózofu iha klasifikasaun rasik nebé la hanesan konaba filozofia. Tuir mai ne’e sei hatudu klasifikasaun balu husi filozofia nia sanak sira ne’e. Filozofia iha sanak prinsipál tolu:






            1). Ambiente hotu konaba problema ezistensia: Ema nia metafízika, natureza no     Maromak nia kriasaun tomak.
            2). Ambiente hotu nebé nakait ho problema koiñesimentu konaba teória; lialós, siénsia, no lójika.
            3). Ambiente hotu relasiona ho problema valor: teória konaba valor, étika, estétika, moral, nebé iha valor bazeia ba relijiaun.

            H. De Vos, iha Eerste Nederlandse Systematich Ingerighte Encyclopaedie; Filsafat-pjs. 3-5, klasifika filozofia ba sanak 9 (sia) hanesan tuir mai ne’e:

            1). Metafízika
            2). Lójika
            3). Dutrina konaba siénsia
            4). Filozofia Natureza
            5). Filozofia kulturál
            6) Filozofia Istória
            7). Étika
            8). Estétika
            9). Antropolójia.

Prof. Alburey Castell (New York: 1959), Professor boot Filozofia nian iha University of Oregon, fahe problema filozofia ba sanak 6 (neen):

1). Problema teolójiku (Theological problem)
2). Problema metafíziku (Metafisical problem)
3). Problema espístemolojiku (Espistemological problem)
4). Problema étiku (Ethical problem)
5). Problema polítiku (Political problem)
6). Problema istóriku nian (Historical problem)

Will Durrant (New York: 1953), iha nia livru ho títulu The Story of Philosophy, ható filozofia nia sanak 5 (lima) hanesan tuir mai ne’e:

1). Lójika
2). Estétika
3). Étika
4). Polítika
5). Metafízika.
            Aristótelés fahe filozofia ba seitór estudu 3:

            1). Filozofia espekulativa ou teorétiku. Siénsia sira nebé tama iha parte ida ne’e mak fízika, metafízika, biopsikolojia, nsllt. Objetivu prinsipál husi filozofia espekulativa mak koiñesimentu ne’e rasik.

            2). Filozofia praktika. Filozofia nia sanak ne’e fó indikasaun no mata-dalan ba ema nia lalaok nebé diak no lós. Tama iha parte ida ne’e mak étika no polítika. Alvu importanti ba filozofia praktika mak oin-sa forma ema nia lalaok no nia hahalok nebé sei fo kbiit ba ema atu halo buat ruma ho roman siénsia nian ne’e.
            3). Filozofia produtivu. Filozofia nia sanak ne’e mak koiñesimentu nebé eduka no lori ema sai produtivu liu husi habilidadi espesiál. Tama iha parte ida ne’e, krítika literatura, retórika, no estétika. No mos alvu prinsipál nebé alkansa mak ne’e: atu ema bele produs buat ruma, tantu iha tékniku no poétiku iha roman siénsia nebé lós. Sei iha fahe barak seluk nebé filózofu sira oferese.

            Maibé, agora ne’e jeralmente filozofia  fahe ba seitór estudu 6 hanesan tuir mai ne’e:

            1). Epistemolojia. Katak filozofia siénsia nebé debate konaba fontes, oríjen, no alkanse, liman tó atu kona; validadi no reabilidadi (reability) husi klaim oioin hasoru siénsia.
            2). Metafízika. Katak filozofia konaba prinsípiu nebé iha fízika nia kotuk, prinsípiu transendente, nebé dok husi liman, no observasaun sensu ema nian. Metafízika sei iha sanak sira hanesan: ontolójia, kosmolójia, teolojia metafízika, no antropolójia.
            3). Lójika. Katak estudu konaba metudu hanoin no peskizasaun ideál, hanesan observasaun, introspeksaun, deduzaun, no induzaun, ipoteze no esperiénsia, análiza no sinteze.
            4). Étika. Katak estudu konaba hahalok nebé ideál. Inklui iha étika mak aksiolojia.
            5). Estétika. Katak estudu konaba forma ideál no beleza-furak nian. Estétika dala barak mos dehan nudar filozofia arte  nian (philosophy of art).
            6). Filozofia espesiál barak ho disiplina oioin hanesan: filozofia lei, filozofia istória, filozofia natureza, filozofia relijiaun, filozofia ema, filozofia edukasaun, sllt.

Comments

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador m...

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókra...

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT

Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika hotu hanesan iha buat sira né hotu. Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.             Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-l...