Skip to main content

MUNDU FILOZOFIA





           
Ema
Ho Nia Kuriozidadi

           

FILOZOFIA TETUN - Iha realidadi moris loron-loron, ita haré ema ho animal ida-ida iha ninia matenek. Maibé saida mak halo sira nain rua iha matenek nebé la hanesan? Buat nebé halo sira la hanesan mak ne’e, kriatura nebé laos ema, nia iha matenek nebé estátiku. Katak matenek nebé laiha kresimentu, hela iha fatin deit. Desde uluk tó agora manu fuik halo nia knuk ho modelu ida deit, laiha mudansa, laiha modelu foun ida, hanesan ita haré desde uluk tó oras ne’e. Maibé ema nia matenek dinámiku. Katak husi tempu ba tempu iha kresimentu, mudansa. Tanba ema iha kapasidadi, kbiit atu “nata” didiak nia esperiensia sira, nia reflete, nia hanoin, no nia análiza ho esforsu tomak atu hatene, nia buka kompriende didiak buat hotu nebé nia haré iha nia ambiente.


            Kapasidadi sira nebé ema iha ne’e, tanba Maromak mak fó hanesan kakutak ka ratio nebé ema uza hodi hanoin. Maibé kriatura sira seluk lae. Ratio mak nudar buat espesiál ida nebé Maromak haraik ba ema. Ho nia ratio, kakutak ne’e ema iha hakarak atu hatene (curiosidade, curiosity). Husi nia kuriozidadi ne’e mak ema sempre halo pergunta ba buat hotu-hotu nebé nia hanoin, laran-rua, dúvida, la dun fiar ba buat hotu nebé nia haré, no buka resposta hotu-hotu husi problema sira nebé nia hasoru. No nia buka fo resposta ba pergunta hotu no ható alternativu seluk atu buka solusaun, dalan sai ba problema ida nebé nia hasoru. Ema nia atividadi hodi buka resposta ou buka hatene ida ne’e mak hanaran: atividadi hanoin nian (atividade de pensar). Atividadi ida ne’e ema kontinua halo la ho kolén atu hakonu-hatomak nia hakarak hotu konaba ema ninia hatene.


            Nebé tuir Francis Bacon (1561-1626), ema inglés, filózofu renazsensa (renascença) Sekulu 14-17 nebé hamosu kultura-siénsia moderna, hateten: ema nia kakutak iha poténsia, kbiit boot 3 (tolu):

            1). Memória: Ema nia poténsia nebé uza hodi kria istória.
            2). Imajinasaun: Ema nia poténsia nebé uza hodi kria poezia.
            3). Pensamentu, hanoin: Ema nia poténsia nebé uza hodi kria no estabelese filozofia.
            No tuir nia, filozofia fahe ba ramu ka parte 3:

            1) Filozofia konaba Maromak (Philosophy of religion): Ramu filozofia nebé esforsu hotu hodi kompriende konseitu nebé envolvidu iha fiar relijiaun nian: Konaba Maromak nia ezisténsia, kriasaun, pekadu, justisa, laran-luak no redensaun.

            2) Filozofia Kosmolójia: Estudu konaba mundu, natureza nia oríjen no ninia estrutura tomak, hanesan halo análiza, debate no estudu sientífiku.

            3) Filozofia Antropolójia, estudu konaba ema. Iha filozofia, eziste teoria jeral ida konaba ema nia ezisténsia nebé dala barak haré nudar aliserse ba siénsia, istória no siénsia sosial nebé iha.

            Atividadi hanoin mak nudar karaktéristika ema nian. Kriatura sira seluk laiha kapasidadi hanoin. Kapasidadi ida ne’e mak halo ema la hanesan ho kritura sira seluk. Maibé ema laos deit iha poténsia ou karaktéristika potensiál nudar kriatura nebé iha hanoin. Maibé mos iha poténsia seluk, mak hanesan: sentimentu (afeção), hakarak (desejo) no asaun (ação). Ho poténsia sira ne’e hotu ema bele kria, maneja, no bele muda nia ambiente moris nian atu sai diak liu tan. Tanba ho poténsia sira ne’e hotu, nebé ema iha, Maromak hili-foti ema nudar nia vise iha mundu.

            Ho poténsia oioin ne’e mak, ema bele husu, bele iha laran rua (ter dúvida), no nia bele hatan. Pergunta sira nebé ema ható liga ho sentidu no pozisaun Maromak nian, ema, no universu. Ema senti la satisfeitu se hetan deit resposta husi lisan, tradisaun, léjenda, no mitu sira. Tanba resposta sira nebé tradisaun, mitu no léjenda sira prepara ka oferese la hanesan estrutura hanoin ou kontradiz ho ratio ka kakutak ema nian. 


            Filozofia no siénsia moris hahu husi atividadi hanoin. Tanba ne’e filozofia nia isin- lolós, núkléu mak hanoin. Maibé, laos atividadi hanoin hotu-hotu bele dehan nudar hafilozofia. Hanoin nebé bele dehan hafilozofia mak hanoin nebé iha karakterístika definidu, mak hanoin nebé radikál (iha abut), sistemátiku, no universal. Hafilozofia katak hanoin nebé iha objetivu ka meta. Nia meta mak hetan koiñesimentu ka siénsia, nebé ligadu ho lialós. Nune’e ho hafilozofia ema bele tó ba lialós.


Comments

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador matenek nian (Lover of wisdom) . Ou iha fontes seluk, Pitágoras hatan: “Hau hanesan deit ema nebé hadomi maten

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókrates, ema konsidera nafatin Pláto nudar filózofu boot h

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT

Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika hotu hanesan iha buat sira né hotu. Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.             Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-lori influénsia nebe subversivu. Nia hanorin ema atu halo pe