Skip to main content

ARISTÓTELE NIA OBRA KONA BA LÓJIKA NO METAFÍZIKA (4)

1. Lójika

Aristótele nia obra sira kona ba sujeitu jerál lójika nian nebe Peripatétika halibur hafoin hanaran organon ( especially a means of reasoning or system of logic) ka instrumentu (an instrument of thought). Hosi sira nia perspetiva, lójika no razaun nudar instrumentu preparasaun prinsipal ba peskizasaun sientífiku nian. Maibe, Aristótele rasik uza lia fuan ka terminolojia "lójika" nudar ekuivalente ho rasiosíniu verbal. Aristótele nia kategóriku hotu kona ba klasifikasaun lia fuan sira individual (kontráriu ho praze ka propozisaun), nebe kobre lia fuan sanolu tuir mai né: substánsia, kuantidadi, kualidadi, relasaun, fatin, tempu, situasaun, kondisaun, asaun, hakarak (desire/desejo). Lia fuan sira né ninia estrutura organiza tuir ninia klasifikasaun pergunta nebe ita sei hato hodi hetan koñesimentu ruma kona ba objetu ida.
Hanesan izemplu, ita halo pergunta, primeiru, matéria sa mak nebá, oin sa kona ba nia forsa no kontínua ba husu kona ba nia kualidadi. Substánsia sempre konsidera nudar buat nebe prinsipal liu hosi né. Substánsia fahe ba primeiru no segundu: substánsia primeiru mak objetu individual; substánsia segundu mak espésies iha fatin nebe substánsia primeiru iha bá.

Wainhira ideia izoladu, kata mesak, nia la ho an rasik bele espresa lia los no lia falsu: katak ideia bele espresa an so ho kombinasaun ideia iha propozisaun, nuné foin iha posibilidadi ba produz lia los no lia falsu. Elementu hotu hosi proposizasaun né mak lia fuan substantivu no lia fuan verbu. Kombinasaun lia fuan sira né mak hamosu diskursu no pesamentu rasional; hato sentidu iha kada parte no iha parte tomak. Pensamentu hanesan né foti forma barak, maibe lójika so konsidera deit forma demonstrativu sira nebe espresa lia los no lia falsu. Lia los ka lia falsu difinidu ho sira nia aprovasaun ka dezakordu ba faktu nebe sira reprezenta. Ho nuné, propozisaun bele afirmativu ka negativu, nebe idak-idak bele ho ninia hahalok nudar buat universal ka espesial maibe la projetadu. Definisaun tuir Aristótele mak deklarasaun kona ba karákater esensial hosi sujeitu ida no envolve jéneru no nia diferensiasaun. Atu bele hetan definisaun nebe los, ita tenki buka hatene hahalok sira né iha jéneru nebe foti ketak-ketak hosi sujeitu nebe atu halo definisaun, maibe sira hotu hamutuk tenki (produz rezultadu nebe) hanesan los. Izemplu, materia "prima", "impares" no "numeru" idak-idak nia kualidadi luan liu "triplet": item tolu nebe halibur hamutuk, hanesan fatuk tolu; maibe kuandu tau hamutuk sira ida deit. Definisaun jéneru tenki formadu, nuné la iha espesies ida mak lakon hela. Depois difini tiha jéneru no espésies, ba oin ita tenki deskobre pontu sira nebe hanesan iha espesies idak-idak nia laran no hafoin haré fali karakterístika jeral hosi espesies nebe la hanesan. Definisaun karik la perfeitu ho (1) la klaru, (2) luan liu, ou (3) la hateten sai atributu esensial no fundamental. Dezklareza bele mosu hosi uza espresaun nebe la mos lolos, fraze metafórika, ou lia fuan eksentrika barak. Núkleu hosi Aristótele nia lójika mak silojisme, nia izemplu klásiku mak hanesan tuir mai né: Ema hotu sei mate; Sókrates mos nudar ema ida; tanba né, Sókrates mos sei mate. Forma silojístiku hosi argumentasaun lojik domina lójika tinan rehun rua to mosu lójika proporsional no predikadu modernu hosi filózofu sira hanesan Frege, Russell, no sllt.
2. Metafízika

Iha hakerek nain ida (editor) fo naran ba Aristótele nia obra sira ho naran "metafízika. Obra né nudar Aristótele nia obra filozóku primeiru. Iha hakerek tutan né sira aumeta ou sira tuir hotu sa mak hetan iha obra né rasik.

Aristótele hahu ho halo esketsa istória filozofia nian. Ba Aristótele, istorikamente filozofia mosu hafoin nesesidadi bázika seguru ona. Filozofia krese hosi sentimentu nebe hakarak hatene no admira, nebe mitolojia relijiaun deit mak fo hanesan satisfasaun provizóriu deit. Espekulasaun uluk liu hahu ho Thales, Anaximenes, no Anaximander. Sira né mak inísia filozofia natureza. Pythagoras susesu ho ninia filozofia abstraksaun matemátika. Level pensamentu puru ka kmok balu hahu hosi filózofu Elemático (Elea) sira, hanesan Parmenides no Anaxagoras, maibe kompletu liu iha Sókrates nia obra. Sókrates nia kontribuisaun mak espresaun konsepsaun jeral iha forma definisaun, nebe nia hetan liu hosi induksaun no analojia. Ba Aristótele, sujeitu metafízika iha relasaun ho prinsípiu primeiru konesimentu akadémiku nian no kondisaun final hosi ezisténsia tomak. Espesial liu tan, nia servisu ho ezisténsia iha kondisaun fundamental liu nudar kriatura, no atributu esensial hosi ezisténsia. Kondisaun servisu né la hanesan ho matemátika nebe ninia servisu liga ho ezisténsia liñas ka ángulos, laos ezisténsia nudar ninia iha. Iha ninia karákter nebe universal, metafízika la dun hanesan ho diléktika no sofizmu. Maibe, né la hanesan diléktika nebe tentavu, no oin seluk hosi sofizmu nebe nudar finjimentu koñesimentu la iha realidadi.

Axioma siénsia monu iha konsiderasaun péritu metafízika nia okos enkuantu sira mak lalaok hosi ezisténsia tomak. Aristótele iha opiniaun katak ezisti lia los universal lubuk ida. Hasoru Heraklitus ho Protagoras nia alunu sira, Aristótele defende lei kontradisaun rua, eseptu lei klaran nian. Nia halo né hodi hatudu katak sira nia rejeisaun nudar oho-an. Iha konsekuensia lojik katak rejeisaun ba lei né iha tendénsia hodi trata faktu no deklarasaun hanesan deit. Nudar siénsia fízika, Aristótele nia metafízika nia pergunta prinsipal mak né: Substánsia real ka lolos katak sa? Aristótele koko hafera pergunta nebe hanesan, ho koloka elementu koñesimentu no ezisténsia universal no la muda-an hosi nia forma nudar buat permanente ida nebe real alein tranformasaun fenómenu hotu nebe bele haré, kaer no senti. Aristótele atake teoria kona ba forma hosi Pláto ho razaun tolu nebe la hanesan.

Razaun primeiru, Aristótele dehan katak, teoria kona ba forma la iha kbit atu esplika kona ba transformasaun materia sira no estinsaun ka rohan hosi materia ou sasan ida nian. Forma laos kauza movimentu no transformasaun ba objetu fíziku sensasaun nian.
Razaun da'rua, teoria kona ba forma la iha kompeténsia atu isplika oin sa ita bele to ba koñesimentu kona ba materia. Atu ita iha koñesimentu kona ba objetu balu, ita tenki iha koñesimentu kona ba substánsia iha materia né nia laran. Maibe, teoria forma koloka koñesimentu iha materia sira nia liur. Dok liu tan, atu konsidera katak ita hatene materia sira né balu ho klaru tebes hodi aumenta konsepsaun jeral kona ba materia sira né ninia forma. Ikus, karik forma presiza hodi esplika ita nia koñesimentu kona ba objetu balu, nuné tenki utiliza forma hodi isplika ita nia koñesimentu kona ba objetu arte. Maibe Platóniku la koñese forma sira hanesan né. Tanba né razaun fundamental da'tolu hosi atake né dehan katak teoria kona ba forma hotu labele isplika materia sira né balu ninia ezisténsia. Pláto hanoin katak forma hotu la iha objetu sira balu nebe hola parte iha forma hotu-hotu né nia laran. Maibe, substánsia hosi materia balu labele haketak hosi materia né rasik. Dok liu tan, alein propanganda kona ba "partisipasaun", Pláto la isplika relasaun entre forma no materia sira seluk. Iha realidadi, hanoin né nudar metafórika deit hodi deskreve forma nudar padraun;tanba, jéneru ba obejtu ida mak espésies nebe nia klase as liu, no ideia nebe igual né tenki hanesan ho forma ida, iha momentu nebe hanesan mos. Ikus, Pláto nia hanoin kona ba forma sira, ita tenki imajina relasaun entre forma no objetu, kontínua hanesan la iha rohan, ad infinitum: tenki iha beibeik "ema hosi parte da'tolu" entre ema individual no forma nudar ema.

Tuir Aristótele, forma né laos buat nebe iha objetu nia liur, maibe iha fenómenu sensu nebe variedadi. Substánsia real ka fíziku jenuínu, laos forma abstratu, maibe buat nebe konkretu. Tan né, teoria substánsia Aristótele nian la konsistente lolos ho nia an rasik. Iha kategóriku sira, ideia kona ba substánsia iha tendénsia nominalistativu, katak substánsia mak konseitu nebe ita koloka ba buat hotu-hotu. Maibe iha metafízika, nia iha tendénsia sadere ba realizmu, katak substánsia iha ezisténsia nebe real iha nia an rasik. Halo ita hakfodak mos tanba kontradisaun nebe mosu iha nia klaim katak siénsia iha relasaun ho konseitu universal tomak, no deklara substánsia nudar individual ida. Oin sa ba mos, substánsia tuir ninia haré, nudar unifikasaun materia nebe sai forma. Termu "materia" Aristótele utiliza iha signifikadu hat nebe la fahe ho klaru, tatulak malu hela. Primeiru, materia mak estrutura transformasaun nebe hanesan nia baze, liu-liu transformasaun koñesimentu no materia nia prosesu sai dodok. Rua, materia mak potensia nebe implisitamente iha kapasidadi hodi dezenvolve sai realidadi.Tolu, materia mak sasan ninia jéneru sein kualidadi definidu no mos la serteza no namlele hela, la metin, la iha fundamentu. Hat, materia idéntika ho forma wainhira foti forma iha faze atualizasaun no ninia final, ka loron ikus, mate. Dezenvolvimentu poténsia ba atualidadi mak nudar aspetu importanti tebes ida hosi Aristótele nini filozofia. Utiliza pensamentu nuné hodi finaliza difikuldadi hotu nebe pensador sira hato ona antes ho refere ba komesu ezisténsia nian no relasaun ho buat ida no hotu-hotu.

Ezisténsia atual kontra potensialidadi hosi buat hotu nebe isplika ona iha buat nebe nudar kauza ba buat hotu-hotu. Iha kauza hat:

1. Kauza material, ka elementu hotu nebe objetu hotu halo ou kria hosi nia.

2. Kauza efisiente ou maneira oin sa halo.

3. Kauza formal, ou espresaun hosi ezisténsia ida.

4. Kauza ikus liu, ou destinu ikus liu ba ezisténsia hotu.

Foti izemplu, estátua osan mutin. Nia kauza material mak osan mutin né rasik. Kauza efisiente mak bahat nain nebe halo estátua. Nia esforsu osan mutin sai forma ida. Kauza formal mak ideia kona ba estátua nebe finaliza. Kauza final mak ideia kona ba estátua tanba husu bahat-nain atu foti asaun ba osan mutin hodi sai estátua.

Kauza final iha tendénsia hanesan ho kauza formal. No sira nain rua bele klasifikadu iha kauza efisiente. Hosi kauza né, kauza formal no kauza final mak importanti liu no fo isplikasaun nebe los liu kona ba objetu ida. Destinu final , ou teolojia, hosi ezisténsia ida nebe halo sai konkretu iha perfeisaun absolutu hosi objetu né rasik, laos ita nia konseitu kona ba materia né. Kauza ikus mak hahalok iternu hosi objetu né rasik, laos buat sujetivu nebe ita obriga tau ba nia.

Ikus, ba Aristótele, Maromak mak Substánsia Da'uluk liu hosi substánsia sira seluk. Nia nudar fonte movimentu primeiru nebe buat seluk presiza. No Substánsia Primeiru né nia-an rasik la bokan ou bele muda. Maromak nudar "Buat Moris" ida ho nia moris la iha rohan, iternu. No Nia iha bensaun nebe perfeitu, nebe partisipa iha kontemplasaun la iha rohan.


(Gcb)

Comments

Popular posts from this blog

KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA

            FILOZOFIA TETUN - Etimolójikamente, terminolojia “filozofia” nebé hanesan ho liafuan philosophy (Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia, katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne’e: philos no sophia . Liafuan philos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain, matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom) . Tanba ne’e etimolójikamente liafuan filozofia katak “hadomi-matenek” (love of wisdom) , ou matenek nia belun , hadomi siénsia, siénsia nia belun .             Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC) mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, “Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?” Ho haraik-an Pitágoras hatan: “ Hau ne’e ema philosophos deit”. Signifika: Nia ema nebé madomik, amador m...

PLÁTO - FILÓZOFU NEBÉ MATENEK LAHALIMAR

Ponte mundu konkretu no mundu abstratu. Idealizmu no realizmu, mehi no realidadi. Buat hotu-hotu iha ona, laiha buat iha ida mak iha ba nafatin. Filózofu sira nebe ita temi ona la iha ida mak hosik hela sira nia hanoin iha forma eskrita. Tanba né ita koñese sira liu hosi referénsia no hakerek hosi hanoin nain sira seluk tuir mai nebe koñese ka hatene sira nia obra, nebe barak mak lakon. Referénsia no sitasaun balu naruk tebtebes, maibe la kompletu nafatin tanba hetan tutan hosi fonte seluk. Sókrates rasik nunka hakerek buat ida. Tanba né informasaun kona ba nia, ita hatene fali hosi ema seluk nia hakerek. Maski nuné ita hetan deskrisaun nebr moris duni kona ba nia karakterístika.             Ita nia fonte prinsipal kona ba Sókrates mak Pláto (429-347 A.C.), nebe uluk nudar nia alunu. Pláto mak filózofu weste nebe nia obra sira to mai ita nia liman ho kompletu. Bele dehan, nia obra hotu ita hetan tomak. Hanesan mos Sókra...

SÓKRATES: LIA FUAN IDA NIA KBIT

Wainhira Sókrates hato pergunta ida, izemplu “Justisa katak sa”, nia laos husu deit definisaun verbal ida. Ita uza lia fuan “justisa” ba buat hotu: Ema nebe justu, desizaun nebé justu, lei nebé justu, juramentu nebe justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida né signifika iha similaridadi entre buat sira né, “justisa” nia karaterístika hotu hanesan iha buat sira né hotu. Ho lia fuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebe hanaran “justisa”, nebe nia prezensa lolos defatu iha duni, maski laos buat material ida-buat nebe iha ninia esensia nebe los, sertu. Sókrates esforsu fo sai realidadi abstratu né.  Hodi Pláto, Sókrates nia alunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideia abstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok iha mundu nebe la perfeitu no permanente né.             Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebe hamosu-l...